Divlje vrste i njihovo korištenje

Uzimanje (sakupljanje) iz prirode i održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta

Očuvanje zavičajnih divljih vrsta osigurava se uspostavom ili održavanjem njihovog povoljnog stanja u prirodi, stoga je zabranjeno istrijebiti zavičajnu divlju vrstu, smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji zavičajne divlje vrste, smanjiti ili oštetiti njezino stanište ili pogoršati njezine životne uvjete do te mjere da se ugrozi čitava populacija.

Održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta regulirano je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/2013) i Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 144/2017). Pravilnik donosi popis zavičajnih divljih vrsta za čije je komercijalno sakupljanje potrebno ishoditi dopuštenje, propisuje opće mjere upravljanja i zaštite vrsta i skupina vrsta, detaljnije definira sadržaj zahtjeva za ishođenje dopuštenja za komercijalno korištenje predmetnih zavičajnih divljih vrsta, kao i uvjete ishođenja dopuštenja.

Pored Pravilnika, održivo sakupljanje ovih vrsta propisuje i Stručna podloga koju je izradila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). Ona propisuje posebne mjere sakupljanja, koje je potrebno češće mijenjati zbog stanja na terenu, klimatskih uvjeta, pritiska na vrstu i njeno stanište i sl.
Posebne mjere uključuju godišnje količine (kvote) ili vremensko razdoblje sakupljanja pojedine vrste.

Dakle, Ministarstvo izdaje dopuštenja za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta sukladno odredbama Zakona, Pravilnika i stručne podloge HAOP-a.

Za korištenje (sakupljanje) zavičajnih divljih vrsta popisanih u Prilogu I predmetnog Pravilnika u svrhe prerade, trgovine i drugog prometa, fizička ili pravna osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike podnošenjem zahtjeva.

U zahtjevu je potrebno ispuniti podatke o: podnositelju zahtjeva i to: a) za pravnu osobu i fizičku osobu obrtnika, odnosno osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost: naziv i sjedište tvrtke, obrta, samostalne djelatnosti, OIB, ime i prezime odgovorne osobe, broj telefona i adresu el. pošte, b) za fizičku osobu: ime i prezime, adresu i OIB, broj telefona i/ili adresu el. pošte, vrsti/ama koje se namjeravaju sakupljati (znanstveni i hrvatski naziv vrste), količini/ama koje se namjeravaju sakupiti, području/ima sakupljanja, razdoblju obavljanja aktivnost, namjeni sakupljanja i metodi/ama sakupljanja.

Ministarstvo ne izdaje dopuštenja za korištenje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe.

Nije dopušteno komercijalno korištenje vrsta koje se nalaze u kategoriji stroge zaštite, temeljem odredbi Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 73/2016).

 

Prekogranični promet i trgovina divljim vrstama

Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/2013) uređuje postupanje u prekograničnom prometu i trgovini primjercima životinja i biljaka te njihovim dijelovima i derivatima u svrhu provedbe paketa uredbi Europske unije kojima se regulira prekogranični promet i trgovina divljim vrstama (tzv. EU Wildlife Trade uredbe Europske unije).

Sukladno navedenom Zakonu i Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97, za svako komercijalno korištenje (trgovinu) ili prekogranični promet živim primjercima, kao i dijelovima ili derivatima vrsta navedenih na prilozima Uredbe, potrebno je prethodno ishoditi potvrdu ili dopuštenje koja izdaje ovo Ministarstvo. Kako bi mogli utvrditi na kojem prilogu navedene uredbe i na kojem dodatku CITES konvencije se određena vrsta nalazi, možete koristiti ovu poveznicu: www.speciesplus.net

Prekogranični promet  je uvoz, izvoz, ponovni izvoz te unos s mora, primjeraka divljih vrsta i/ili njihovih dijelova ili derivata iz ili u treće zemlje (države koje nisu članice Europske unije) te se prije njegovog obavljanja trebaju ishoditi odgovarajuća CITES dopuštenja u državi izvoza i državi uvoza.

Trgovina podrazumijeva komercijalno korištenje, tj. svaku prodaju, nuđenje na prodaju i svaku radnju koja se opravdano može tumačiti kao takva, uključujući oglašavanje ili davanje povoda za oglašavanje prodaje i poziv na ponudu, iznajmljivanje, zamjena robe ili razmjena, premještanje i prijenos vlasništva primjeraka koji podliježu odredbama uredbi, unutar Europske unije, uključujući i unutar države članice:

  • za komercijalno korištenje, premještaj te dokazivanje zakonitog podrijetla primjeraka vrsta koje se nalaze u Prilogu A, unutar Europske unije izdaje se Europska potvrda,
  • za komercijalno korištenje primjeraka koji se nalaze u Prilogu B ne izdaje se nikakav dokument, ali je u svakom trenutku vlasnik dužan posjedovati dokaz o podrijetlu (račun, obrazac o podrijetlu od uzgajivača i sl.).

Obrasce za podnošenje zahtjeva iz ovoga područja možete pronaći ovdje.

Upravno postupanje temeljeno na odredbama EU Wildlife Trade uredbi u svim državama članicama Europske unije, a time i u Republici Hrvatskoj, odnosi se na:

  • primjerke životinjskih i biljnih vrsta navedenih u Prilozima A, B, C i D Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima čija se trgovina mora nadzirati i regulirati od strane nadležnih tijela svake države članice i
  • životinjske i biljne vrste navedene u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/870 od 5. lipnja 2015. kojom se zabranjuje unošenje primjeraka određenih vrsta divlje faune i flore u Europsku uniju (a time i u Republiku Hrvatsku).

Korištenje i označavanje primjeraka strogo zaštićenih zavičajnih vrsta

Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/2013) uređuje postupanje pri komercijalnom korištenju i izvozu primjeraka zavičajnih divljih vrsta (životinje, biljke, gljive i/ili alge), njihovih dijelova i derivata strogo zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode. Pravna i fizička osoba – obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koja namjerava komercijalno koristiti i/ili izvoziti žive ili mrtve primjerke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta, a koje nisu navedene u Prilogu A Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima, te njihove dijelove ili derivate, kao i križance divljih vrsta čiji su jedan ili oba roditelja primjerci strogo zaštićenih zavičajnih vrsta, odnosno osoba koja namjerava premjestiti žive primjerke tih vrsta uzete iz prirode s lokacije navedene u dopuštenju izdanom temeljem Zakona o zaštiti prirode, dužna je prethodno ishoditi potvrdu Ministarstva (HR potvrda) podnošenjem zahtjeva na za to propisanom obrascu.

Uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka dužan je osigurati označavanje te jedinke na sljedeći način:

  • živi kralježnjaci, osim ptica, moraju se označiti nepromjenjivim mikročipom s jedinstvenim kodom, a mikročip mora odgovarati normama HRN ISO 11784:2006 i HRN ISO 11785:2006,
  • ptice se moraju označiti zatvorenim nožnim prstenom koji mora biti bešavni, tj. izrađen u neprekinutom krugu, bez prekida i spoja, mora imati jedinstveni, trajno čitljiv i nepromjenjiv kod, mora biti takve veličine da ga je nemoguće skinuti s noge posve odrasle ptice, a stavlja se na nogu ptice prvih dana nakon izlijeganja i ne smije se ni na koji način mijenjati, mora biti komercijalno proizveden u svrhu označavanja ptica te mora biti veličine i izrade da ne škodi ptici, te da ga ptica ne može oštetiti. Dodatna pravila označavanja strogo zaštićenih vrsta, iznimke od propisanih načina označavanja, postupanje u slučaju uginuća, bijega ili drugog gubitka označene životinje, postupanje u slučaju oštećenja ili gubitka izvorne oznake propisuje se Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013). 

Stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta

Strana vrsta je vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekosustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Zabranjeno je stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta i/ili njihovo uvođenje u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju. Iznimno, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike može dopustiti ovakve aktivnosti ukoliko one ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti, odnosno ukoliko se utvrdi da ne postoji ekološki rizik. Svaka pravna i fizička osoba koja namjerava staviti na tržište i/ili uvesti u prirodu Republike Hrvatske strane vrste dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva podnošenjem zahtjeva.

Uzgoj strogo zaštićenih zavičajnih divljih vrsta i/ili stranih divljih vrsta

Pravna i fizička osoba koja namjerava uzgajati strogo zaštićenu zavičajnu divlju vrstu i/ili stranu divlju vrstu dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike podnošenjem zahtjeva.

Ministarstvo izdaje dopuštenje za uzgoj strogo zaštićene zavičajne vrste ako u postupku izdavanja dopuštenja utvrdi zakonitost podrijetla matičnih jedinki i opravdanost uzgoja sa stajališta očuvanja vrste.

Ako u postupku izdavanja dopuštenja za uzgoj stranih vrsta Ministarstvo utvrdi da postoji ekološki rizik, zatražit će od podnositelja zahtjeva da dostavi studiju o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu u roku koji ne može biti dulji od jedne godine. Studiju o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu izrađuje ovlaštenik, a troškove izrade studije snosi podnositelj zahtjeva.

O podnesenom zahtjevu i studiji Ministarstvo informira javnost i provodi javnu raspravu. Na temelju stručnog mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i uzimajući u obzir mišljenje javnosti, Ministarstvo izdaje dopuštenje za uzgoj strane vrste ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik.

Uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka dužan je osigurati označavanje te jedinke na način propisan Zakonom o zaštiti prirode.

Ponovno uvođenje i repopulacija zavičajnih vrsta

Za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike podnošenjem zahtjeva. Ako u postupku izdavanja dopuštenja Ministarstvo utvrdi da postoji ekološki rizik, zatražit će od podnositelja zahtjeva da dostavi studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu u roku koji ne može biti dulji od jedne godine. Studiju o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu izrađuje ovlaštenik, a troškove izrade studije snosi podnositelj zahtjeva. O podnesenom zahtjevu i studiji Ministarstvo informira javnost i provodi javnu raspravu. Ministarstvo, na temelju stručnog mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, morskog ribarstva, slatkovodnog ribarstva ili vodnog gospodarstva te uzimajući u obzir mišljenje javnosti, izdaje dopuštenje za ponovno uvođenje nestale zavičajne divlje vrste u prirodu ili za repopulaciju ako utvrdi da ne postoji ekološki rizik.

Invazivne strane vrste

Invazivne strane vrste su strane biljne i životinjske vrste, gljive ili mikroorganizami čije naseljavanje ili širenje ugrožava bioraznolikost (destabiliziraju ekosustav i okoliš u kojemu se pojave jer u njima nemaju prirodnih neprijatelja te istiskuju zavičajne vrste) ili zdravlje ljudi (mogu biti prijenosnici bolesti ili izravno uzrokovati zdravstvene probleme kao npr. peludne alergije) ili uzrokuju gospodarsku štetu (obraštaju riječne obale, nasipe i objekte infrastrukture, izazivaju gubitke u poljoprivredi npr. agresivni korovi na poljoprivrednim površinama koji smanjuju prinose). Negativan utjecaj invazivnih vrsta značajno se povećava s klimatskim promjenama, globalnim povećanjem mobilnosti, trgovine, turizma i drugih ljudskih aktivnosti.

U suzbijanju invazivnih stranih vrsta od posebne važnosti su preventivne mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti prirode, a one se odnose na zabranu stavljanja na tržište stranih vrsta, njihova uzgoja i uvođenja u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju. Ovakve aktivnosti moguće su temeljem dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode i to samo u slučajevima kada je utvrđeno nepostojanje ekološkog rizika. Prihvatljivost uvođenja neke strane vrste ocjenjuje se na temelju studije o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Način izrade i provođenja studije propisan je Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08).

Osim prevencije, važno je utvrditi putove namjernog ili nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku kako bi se njima moglo učinkovito upravljati te uspostaviti nacionalni sustav praćenja, ranog uzbunjivanja, brzog reagiranja i iskorjenjivanja novonaseljenih invazivnih stranih vrsta. Na taj se način unaprijed mogu spriječiti visoki troškovi iskorjenjivanja široko rasprostranjenih invazivnih vrsta, za koje je u pojedinim slučajevima i nemoguće efikasno djelovanje. Primjeri invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj su širenje biljnih vrsta ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) i čivitnjače (Amorpha fruticosa), zelenih algi roda Caulerpa u Jadranu, ribe Gambusia affinis u vodama stajaćicama, problemi koje uzrokuje strana divljač unesena na otoke i mnogi drugi. Više informacija možete pronaći na Portalu o invazivnim vrstama u Republici Hrvatskoj

Mreža istočne i južne Europe o invazivnim stranim vrstama (ESENIAS)

Europska agencija za okoliš (European Environment Agency – EEA) i Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš (European Environment Information and Observation Network – EIONET) uspostavile su regionalnu mrežu pod imenom Mreža istočne i južne Europe o invazivnim stranim vrstama (East and South European Network for Invasive Alien Species – ESENIAS). Ove aktivnosti provodile su se u kontekstu razvoja „EU strategije za borbu protiv invazivnih stranih vrsta“.

ESENIAS je mreža u kojoj sudjeluju predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske (pozvana zemlja), Makedonije, Rumunjske, Slovenije (pozvana zemlja), Srbije i Turske, s ciljem razvijanja i unaprjeđenja regionalne suradnje i aktivnosti po pitanju razmjene informacija o problematici invazivnih stranih vrsta, uspostavljanja baze podataka o invazivnim stranim vrstama istočne i južne Europe, pregleda nacionalnog zakonodavstva i aktualnih projekata, povezivanja institucija, znanstvenika i stručnjaka iz regije koji se bave ovim područjem.

Više podataka možete pronaći na portalu ESENIAS